Home » Ne uništite koren: Kako napraviti tečno gnojivo od koprive

Ne uništite koren: Kako napraviti tečno gnojivo od koprive

Prestanite da hranite svoju baštu ‘brzom hranom’ iz poljoprivrednih apoteka

Prestanite da kupujete one sjajne plastične flaše sa NPK formulama koje obećavaju čuda. To je marketinška laž koja polako ubija vašu zemlju. Vi možda mislite da pomažete svom paradajzu, ali mu zapravo uništavate koren tako što ga činite zavisnim od soli i minerala koji spržavaju korisne mikroorganizme. Vaša bašta ne treba laboratoriju, treba joj hemija koju je priroda već usavršila. Ako želite biljke koje su otporne na bolesti i sušu, morate prestati da ih ‘naduvavate’ veštačkim azotima i početi da gradite imunitet iz samog tla. Većina vas ima sve što vam treba u onom zapuštenom ćošku placa gde kopriva raste kao luda. Do 150. reči ovog vodiča, znaćete tačno zašto je vaša kanta od 50 litara važnija od bilo kog komercijalnog preparata. Vaš koren zaslužuje bolje. Vi zaslužujete bolje.

Zašto plastična kanta od 50 litara pobeđuje metalnu burad

Nemojte koristiti metal. Nikada. Kada pravite gnojivo od koprive, ulazite u svet fermentacije i organskih kiselina koje će reagovati sa metalom, izazivajući oksidaciju koja može otrovati vaše biljke teškim metalima. Treba vam plastika visokog kvaliteta. Ali ne kupujte novu kantu. Nađite korišćeno HDPE bure od distributera hrane ili restorana—obično su u njima stizale masline ili kiseli krastavci. Samo ga dobro onjušite; ako miriše na hemikalije, ostavite ga. Ako miriše na sirće, savršeno je. Kopriva je agresivna biljka, puna azota i gvožđa, a ovaj proces mrcvarenja listova u vodi oslobodiće sve te minerale u obliku koji biljka može odmah da usisa. Pre nego što krenete, proverite svoj plan za baštu kako biste znali gde su vam najgladnije kulture poput paradajza i kupusa.

Iseckana sveža kopriva u drvenoj korpi za pravljenje organskog đubriva

Berba bez suza: Zašto su vam potrebne prave kožne rukavice

Zaboravite na one tanke gumene rukavice za sudove. Kopriva će ih probiti pre nego što kažete ‘peče’. Trebaju vam čvrste kožne radne rukavice koje mogu da izdrže grubu stabljiku. Berite koprivu pre nego što procveta; čim baci seme, energija biljke odlazi u reprodukciju, a ne u listove koje mi želimo. Isitnite je. Nežno. Što više oštetite strukturu lista pre nego što ga ubacite u vodu, to će proces fermentacije brže krenuti. Osetićete taj oštar, travnati miris koji se lepi za kožu. To je miris azota. Ako planirate uzgoj borovnica u saksiji, znajte da ovo gnojivo može drastično popraviti pH vrednost ako se pravilno primeni.

UPOZORENJE: Tokom fermentacije, kopriva proizvodi amonijak i gasove koji mogu izazvati vrtoglavicu ako se nagnete direktno nad bure. Uvek radite na otvorenom prostoru sa dobrom ventilacijom. Nemojte dopustiti da deca ili kućni ljubimci priđu buretu bez nadzora jer koncentrovani miris može izazvati iritaciju sluzokože.

Nauka iza smrada: Zašto ovo gnojivo zapravo radi?

Hajde da pričamo o fizici raspadanja. Kada koprivu potopite u vodu, anaerobne bakterije počinju da razlažu celulozu, oslobađajući azot, kalijum i magnezijum. Ali magija je u silicijumskoj kiselini. Ona jača ćelijske zidove vaših biljaka, praveći ih bukvalno tvrđim za gljivice i insekte. To je kao da svojim biljkama oblačite pancir. Jednom mi je stari baštovan Mile rekao da ‘ako gnojivo ne smrdi toliko da komšije zovu policiju, nisi ga dobro napravio’. I bio je u pravu. Smrad je znak da se proteini raspadaju u amino-kiseline koje koren biljke prepoznaje kao čistu energiju. Ovo je mnogo moćnije od onoga što ćete dobiti ako napravite domaće gnojivo od kora banane, jer kopriva pokriva širi spektar mikroelemenata.

Da li smem da koristim hlorisanu vodu iz česme?

Ne. Hlor je tu da ubija bakterije, a vama su bakterije potrebne za fermentaciju. Koristite kišnicu ili ostavite vodu iz česme da odstoji 24 sata na suncu da hlor ispari. Ako imate sistem za navodnjavanje kap po kap, budite oprezni—morate procediti tečnost kroz najlon čarapu najmanje tri puta pre nego što je pustite u creva, inače će sitne čestice koprive sve zapušiti.

Anatomija propasti: Kako totalno uništiti turu gnojiva

Najveća greška koju možete napraviti je da hermetički zatvorite bure. Gasovi moraju da izlaze. Ako zatvorite poklopac do kraja, stvorićete pritisak koji može da raznese poklopac, a verujte mi, ne želite da vam 50 litara trule koprive završi na fasadi kuće. Koristite staru mrežicu protiv komaraca ili drveni poklopac koji ‘diše’. Druga greška: mešanje metalnom šipkom. Koristite stari drveni štap ili komad PVC cevi. I ne zaboravite na temperaturu. Voda se širi za skoro 9% kada je vrućina, ali ovde je problem isparavanje—ako nivo vode padne ispod nivoa koprive, proces će se zaustaviti i počeće obično truljenje koje privlači muve, a ne fermentacija.

Koliko dugo gnojivo može da stoji?

Kada fermentacija prestane (nema više mehurića), procedite tečnost. U tamnim, hladnim uslovima, ovo gnojivo može trajati do kraja sezone. Ali nemojte ga čuvati u kući. Smrad se uvlači u zidove. Koristite ga u razmeri 1:10 za zalivanje korena ili 1:20 za prskanje listova (folijarna prihrana). Vaš paradajz će vam zahvaliti tamnozelenim listovima i plodovima koji zapravo imaju ukus, a ne podsećaju na karton iz prodavnice.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top