Kako pravilno učiti

Ocijeni tekst
(0 glasova)

 Vjerovatno svi možemo definisati pojam učenja, znamo šta ono znači, ali put do učenja je veoma često pogrešan, i samo mali broj ljudi zna kako učiti i koji to sve faktori utiču na učenje i sticanje znanja. Kako učenje većini predstavlja nešto što bi rado izbjegli, zaboravljajući da je ono jedan od najbitnijih segmenata života, te veoma koristan, u narednom tekstu ponudićemo vam informacije i savjete koji će otkriti kako se pravilno uči, kako se efikasno stiče znanje, a sve to uz manje otpora i stresa.

 ucenje2

Najčešće svi manje-više mislimo da znamo šta je to u stvari učenje. Međutim, mali broj ljudi zna šta sve može da utiče na sam proces učenja, te kako najefikasnije učiti. (pretpostavljamo da vam učenje i nije baš najomiljeniji dio života ali je itekako koristan). Zato ćemo se potruditi da vam sljedećim informacijama pokušamo otkriti kako učiti pravilno, efikasno i uz manje napora i stresa.

Najvažniji faktori koji utiču na učenje

Iako ima više faktora koji utiču na učenje, ovdje ćemo izdvojiti samo neke koji su u ovom procesu najbitniji:

1.Faktori fiziološke prirode: starosna dob, pol, zdravlje, struktura nervnog sistema (sposobnost pamćenja), umor (koji je promjenljiv i na koji se može uticati).

2.Vrsta i karakteristike gradiva, količina istog, njegovo poznavanje, smislenost. Kada je riječ o vrsti gradiva, to podrazumijeva da li je ono pretežno verbalno, pisano ili govorno, ili predstavlja uvježbavanje nekih motoričkih vještina, tj. pretežno motoričko. Ova konstatacija utiče i bitno određuje kako će se i u kojem vremenskom roku određeno gradivo savladati, jer kako je svaki čovjek individua za sebe, tako nekom više odgovara verbalno, dok drugima motoričko gradivo. Ovo isto odnosi se i na konkretno i apstraktno gradivo (prirodne ili društvene nauke, umjetnost)

3.Količina gradiva je element prema kojem se određuje i količina učenja. Ipak, taj odnos je složen, jer praktično ako za sat vremena naučimo pjesmu koja sadrži 20 stihova, pjesmu koja sadrži dvostruko više stihova, nećemo naučiti za dvostruko vrijeme (odnosno za dva sata). Isto tako, ako učimo gradivo o kojem imamo već neko znanje, utoliko će biti povoljnije i brže njegovo savladavanje (pozitivno transferno djelovanje). Takođe je jedan od osnovnih uslova da shvatimo bitnost gradiva, jer nam se u suprotnom ono čini besmisleno, a pojedinac koji je vješt i kreativan ovo će lako prevazići, osmisliti isto i povezate dijelove gradiva u cjelinu. U ovom preocesu veoma su korisne mmeotehnike (tj. tehnike pamćenja).

4.Pishološki faktori su sljedeći koji su veoma bitni, a oni su:

  • motivacija
  • aktivnost/pasivnost
  • iskustvo
  • mentalna kondicija
  • dubina i širina obrade gradiva
  • strategija tokom učenja

ucenje3 

Prema motivaciji razlikuju se visoko i nisko motivisani, a što se odnosi na tok učenja i brzinu čitanja i razumijevanje pročitanoga. Pojedinac koji je nedovoljno motivisan brže zaboravlja usvojeno gradivo, a to se ujedno povezuje i sa slabom koncentracijom. Nedovoljna koncentracija je važan faktor, jer inicira „lutanje pažnje“ i nemogućnost fokusiranja na bitne stvari. Isto tako, često se dešava da pogrešno usvoje gradivo, jer ga iz tog razloga pogrešno i površno shvataju, što inicira generalno i manji obim znanja. Dakle, motivacija je ključni faktor, pa tako pojedinac sam sebi treba da postavlja ciljeve, objasni razloge, nagradi se, i sl.

U procesu učenja primarne su dvije aktivnosti: primanje i obrada informacija. Njihovo smjenjivanje treba da bude u optimalnom odnosu, a to takođe zavisi od samog pojedinca (neko će pamtiti dio po dio, dok drugi može da krene od čitanja cjeline, pa onda da pamti dio po dio).

U namjernom i sistemskom učenju većina informacija koja se prima, prvo prolazi kroz kratkoročno pamćenje, a višestruko ponavljanje gradiva vodi ka dugoročnom pamćenju). Osnovno je da se obrađuje onoliko informacija koliko pojedinac može kratkoročno da zapamti (jer preopterećenost količinom obrađenih informacija može da dovede gubljenja važnih dijelova.

Obrada primljenih informacija može biti različita, a najbolji rezultati postižu se ako se građa premješta u dugoročno pamćenje, i to na dva načina: lingvistički i slikovno (kombinacija gradiva i njegovog objašnjenja u obliku grafikona).

Radna navika ili iskustvo kao rezultat navike učenja direktno se povezuje sa mentalnom kondicijom (posljedicom dužeg i sistemskog učenja).

  1. 5.Način i metode učenja (organizacijski faktori)

Metodom učenja pokazuje se da li se uči globalno ili fragmentarno, odnosno da li se uči cjelina, ili dio po dio. Pored toga, ona pokazuje da li se uči distribuirano ili koncentrisano (redovno ili kampanjski).

 

Kada su u pitanju načini učenja, istraživanja su pokazala sljedeće:

  • Da je kraći ili lakši zadatak jednostavnije odmah učiti u cjelini, dok teže i kompleksnije zadatke treba učiti u dijelovima, koji se poslije sjedinjuju u cjelinu (fragmentarno), npr. učimo A, pa B,C,D... pa onda ABCD..).
  • Postoji i varijanta tih metoda a ista se naziva progresivnom varijantom. Po toj varijanti se uči dio po dio, a novi se dio odmah povezuje sa prethodno naučenim ( A, B, AB, C, ABC, D, ABCD ...). Prema toj logici, lakše zadatke pogodnije je učiti koncentrisano u vremenu (s malo kraćih odmora), dok teže zadatke treba rasporediti (više dužih razmaka između učenja).

Bez obzira o kojem metodu i načinu učenja je riječ, ono što treba istaknuti jeste da veoma značajnu ulogu u pamćenju gradiva ima odmor koji je neophodno praviti između etapa učenja, jer se tako bolje postiže efikasnost, odnosno „utvrđivanje i učvršćivanje“ gradiva koje se pamtilo.

6.Fizički ili objektivni faktori koji utiču na učenje su različiti, a neki od njih su:

 

  • Doba dana (stepen budnosti različit je za svakog pojedinca, naročito zbog dnevnog ritma, a prema istraživanjima ljudi se dijele na „jutarnje“ i „večernje“)
  • Temperatura prostorije (koja treb ada bude umjerena)
  • Vlažnost vazduha (neodgovarajuća vlažnost izaziva teškoće u disanju, što ometa bilo kakv vid učenja)
  • Količina kiseonika (prostorije redovno provjetravati)
  • Mjesto učenja (vezivanje za mjesto na kojem se nabolje uči)

temperatura u prostoriji, vlažnost zraka, količina kisika, doba dana, mjesto učenja

 7.Posebni faktori pamćenja:

- vrsta gradiva koja se uči

- način učenja (odnosno, dubina obrade)

- namjera zapamćivanja

- drugo učenje (koje može da pomaže – transfer; ili otežava pomoć kod učenja novog gradiva - interferencija)

- stepen naučenosti

- metoda učenja

- stepen „ lične angažovanosti „ u procesu učenja

ucenje4

PRAVILA SAMOSTALNOG UČENJA                  

1. Odlučiti se na učenje
2. Odrediti cilj učenja, tj. način i mogućnost upotrebe informacija koje će se usvojiti. Od toga zavisi i način učenja:

3. Uočiti gradivo kao cjelinu i orjentisati se u njemu

4. Pred sobom imati papir i olovku

5. Izbjegavati nagomilavanje gradiva

6. U obradi i učenju informacija izabrati aktivnosti prema ciljevima učenja (podcrtavanje, reprodukcija, traženje informacije u drugim izvorima, izrada garfikona, crteža, skica, i sl, upoređivanje podataka prema različitim izvorima, primjenjivanje znanja praktično, itd.)

7. Samostalno programirati tekst:

a) podcrtavati u tesktu

b) praviti bilješke u uglu

c) praviti vlastite skice, grafikone, ilustracije, itd.

d)postavljati sebi pitanja na osnovi stavki pod b) i c)

e)odgovarati na pitanja „naglas“

f) onda kada smo sigurni da je odgovor tačan, zapisati ga

g) ako se smisao pitanja i odgovora ne slažu, obavezno naći uzrok

h)zaključiti učenje tek kada smo dovoljno sigurni u svoje znanje.

 

Poljednji put uređeno utorak, 30 novembar 1999 00:00

Ana Savić

Ana Savić

Ana je  blogerka i autorka iz Beograda. Uživa u pisanju i kreativnim poslićima. Trenutno radi kao freelancer za brojne websajtove. Smatra da i posao mora biti zadovoljstvo i da se svemu mora prići sa ljubavlju. Voli putovanja, DIY (uradi sam), stripove i knjige, te naučnu fantastiku. Anu možete pratiti ako je dodate na Google+.

E-mail: Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli

Pratite nas i na Fejsu